Aktualno

"NOSI SE" TEATRO VERRDI REVIJA 2017.g. od 26.08-29.08.2017.

Uzdrmati, pročistiti, ushititi, zamisliti, razgaliti, nasmijati, razigrati - oživjeti maštu, osjećaj, oživjeti stav!
Suprotstaviti se - strahu, zlovolji, indiferentnosti, mržnji!
Razviti - ljubav, solidarnost, otpor prema konformizmu!

NOSI SE je revija Teatra VeRRdi. Prvi NOSI SE bio je 2016. godine. Svrha ove revije nije samo predstavljanje publici nego i jačanje mreže idejno i stilski kompatibilnih organizacija na jednom mjestu kako bi u kratko vrijeme promatrali, otvarali i dogovarali mogućnosti suradnje, a istovremeno obogatili kulturni sadržaj grada.

Uz Monoplay, festival plesnih sola umjetničkih organizacija 21:21 i Zadarskog plesnog ansambla, revija NOSI SE čini veliki tjedan nedresirane umjetnosti, terminski se vezuje uz kraj kolovoza i time zaokružuje jedan interesno i koncepcijski blizak izraz.PROGRAM:

SUBOTA, 26. 8. i PONEDJELJAK 28. 8. u 21.30h
Crkva Sv. Dominika

Teatro VeRRdi
William Shakespeare
Othello: nezakonita liturgija

Režija i dramaturgija: Zlatko Paković
Igraju: Hrvojka Begović, Juraj Aras, Zlatko Paković i Vilim Matula (iz off-a)

Krajnje je vrijeme da govorimo o onome što inače ostaje prikriveno sentimentalnim razlozima Othellove ljubomore! Othello, naime, ne stradava od ljubomore, kako se to uobičajeno uzima. On hoće biti ljubomoran, da se ne bi suočio s istinom da sam nije ništa drugo do javna kurva u generalskoj uniformi Venecije. On je konvertit, ali i kolaboracionist. Ljubomora je samo iracionalni, nesvjesni poriv kojim rukovode duboko potisnuti socijalni i politički razlozi, inkarnirani u Othellove emocije i u Othellovu čulnost. Pred nama je, dakle, velika priča o ideološkom dresiranju čulnosti i emocionalnosti čovjeka. Nešto je trulo u ljubavi koju smo svikli da ljubimo!
Zlatko Paković

Othella kakav se igrao u Zadru, sasvim smo sigurni, nigdje dosad niste vidjeli, ni na filmu, ni u teatru. I to ne samo zbog nekih dijelova. A ne, ova predstava je cijela drukčija, od početka do kraja. Puno je toga, osim osjećaja, aktualno i danas, od relacija islam - kršćanstvo, izbjeglica i migranata, nasilja nad ženama… I ono što Shakespeare nije pitao, upitao je Paković. Van didaskalija i, što bismo rekli, kontra regule.
Marija Knežević
Zadarski list

______________________________________________________

NEDJELJA, 27. 8. u 20.45h
Velika dvorana KLZ

RUPER i Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar, Kultura promjene i Teatar &TD
Ivana Sajko: To nismo mi, to je samo staklo

Autori predstave: Franka Perković, Ivan Penović i Saša Božić
Igraju: Tena Nemet Brankov, Tina Orlandini, Matija Čigir, Bernard Tomić i Ivan Penović
Scena i kostimi: Zdravka Ivandija Kirigin
Oblikovatelj svjetla: Elvis Butković
Producent: Danijel Popović

Tekst To nismo mi, to je samo staklo obuhvaća posljedice, odnosno valove ekonomske krize koji su iza sebe ostavili golemu hrpu ničega, uznemirenje koje je proizvelo bezbroj pitanja koja ne daju odgovore, nego čuđenje, a potom alijenaciju od društva i alijenaciju društva samoga. Takve promijene u ravnoteži prošlosti kao ostavštine i budućnosti kao mladenačkog potencijala najviše se očituju na razini obitelji, odnosno odnosu djece i njihovih roditelja te okoline koja ih definira.
Kako objasniti (ne)postojanje međugeneracijskog jaza? Zašto više ne gledamo vijesti? Ili ih doživljavamo kao reality show? Tko je uopće ta Bonnie i tko je uopće taj Clyde i zašto nisu odigrali pametnije? Kako pravilno upotrijebiti siromašnog čovjeka? Zašto sve više i više ljudi ostaje u krevetu? Mi bismo trebali znati, jer ipak mi, mi smo budućnost ove zemlje.
Ivan Penović

Ivana Sajko tekstom To nismo mi, to je samo staklo (2011.) izvodi na svjetlost pozornice protagoniste potpuno zgnječene samosvijesti, s jednako beskrajnom rupom u novčaniku i simetričnim osjećajem da će zauvijek ostati samo anonimni laboratorijski miševi neke okrutno ravnodušne civilizacijske kutije, iznutra trule – izvana prepune raskošnih izloga i reklama za još više trošenja. I u Tokiju i u Zagrebu, likovi pucaju od bijesa.
Štoviše, likovi Ivane Sajko citatno preuzimaju rafalnu paljbu dokumentarnih američkih kriminalaca po imenu Bonnie i Clyde (poznatih u filmskoj verziji), dok gospodin Merde vodi osoban rat sa svijetom kapitalizma. Što smo više u 21. stoljeću, sve je više “malih” terorističkih obračuna s velikim nasiljem političke obespravljenosti.
Nataša Govedić
Novi list

______________________________________________________

NEDJELJA, 27. 8. u 21.45h
Velika dvorana KLZ

Teatar Kabare Tuzla
L. N. Tolstoj: Krojcerova sonata
monodrama u izvedbi Vlade Keroševića
Režija: Nebojša Bradić


Tokom jednog intimističkog i klaustrofobičnog putovanja vlakom događa se jedna neobična i neočekivana ispovjest: kombinacija mračne pameti, želje, opsesije, seksualne frustracije i osvetničke ljubomore. Otkrijte s nama zašto je originalna Tolstojeva novela bila zabranjena za javno objavljivanje istovremeno u Rusiji i Americi.
Nebojša Bradić

Krojcerova sonata Lava Tolstoja u izvedbi Vlade Keroševića teatarska je poslastica koja se rijetko sreće u današnjim teatrima. Ljubav, sreća, ljubomora, žudnja i sumnja vješto su isprepletene u dramskom komadu, koji maestralno, šarmantno, ponekad i groteskno igra doajen tuzlanskog, bosanskohercegovačkog i ex yu teatarskog đira Vlado Kerošević.
Magazin Festival

______________________________________________________

PONEDJELJAK, 28. 8. u 20.45h
Ispred ulaza u KLZ i u radionici KLZ

Teatro VeRRdi
Vjera Vidov
Umjetnički rad prema motivima Djevojčice sa šibicama
work in progress

Suradnici na projektu: Petra Mrduljaš, Goran Škofić i Bojan Gagić

Djevojčica sa šibicama, 1845g. Danska. Djevojčica koja je prisiljena na Staru godinu po žestokoj studeni prodavati šibice postala je tako univerzalna opomena o strašnim posljedicama nehaja prema najslabijim karikama u društvu. Ljudi koji u Andersenovoj pripovijesti propuste od djevojčice kupiti šibice, ne postupaju tako iz zlih namjera nego iz vrlo prosjećne ravnodušnosti, tako da djevojčica koju će ujutro pronaći mrtvu djeluje kao gorak podsjetnik na veliko zlo kojega dovodi akumulacija niza malih i načelno oprostivih ljudskih slabosti.
Naš svijet je uvijek negdje drugdje, u metafizičkoj ili umjetničkoj onostranosti, u eteričnoj zemlji vilenjaka. Tako mala prodavačica šibica zapravo ne pripada prljavoj uličici u kojoj će se smrznuti, nego u blistav svijet u koji je odvodi pokojna majka. A površni, bezbrižni i nehajni ljudi koji će je ujutro pronaći mrtvu, nikad neće pojmiti nebeske vizije koje su djevojčicu otpratile u smrt, nego vide samo praznu ljušturu njezina duha koji se vratio svome istinskome domu.
Petra Mrduljaš

______________________________________________________

UTORAK, 29. 8. u 20.30h
dvorište KLZ

Bojan Gagić
Možda je ovo moj grad
promocija knjige u izdanju studija Artless
moderatorica: Stanislava Nikolić Aras

Možda je ovo moj grad je zbirka kratkih poetskih zapisa multimedijalnog umjetnika Bojana Gagića nastalih u razdoblju od 1987. do danas, povremeno objavljivanih u časopisima Quorum, Zarez i Fantom slobode. Iako se Gagić u svom stvaralačkom radu ponajviše bavi zvukom i prostorom, čitav niz godina u pojedinim situacijama, odabire riječ kao sredstvo izražavanja. Upravo je iz tih povremenih izleta u svijet literarnog nastalo njegovo prvo knjiško izdanje koje objedinjuje odabrane kratke zapise, nastajale nesustavno i neplanirano u razdoblju od tridesetak godina. U svojim zapisima ocrtava različite doživljaje sebe, okoline i društva, bliskih osoba i stranaca, prošlosti i sadašnjosti, bilježeći, među ostalim, urbane slike post-socijalizma, slike s putovanja, odrastanje i čekanje, ali i usputnu poeziju. U skladu s multidisciplinarnošću svoga pristupa umjetnosti i stvarnosti, Gagić zapisima pridružuje i niz autorskih, crno-bijelih fotografija, koje podcrtavaju i zaokružuju postavljeni ambijent zapisa.
Booksa klub

Sve što moj prijatelj Bojan Gagić radi kao umjetnik uvijek je umjetnost, neposredna i nepretenciozna. Čisti je užitak predstaviti ga u Zadru i kao zapisničara - jer on za sebe neće reći da je pisac.
Juraj Aras

______________________________________________________

UTORAK, 29. 8. u 21.30h
Velika dvorana KLZ

Gledališče Glej Ljubljana
Čudnije od raja

Koncept: Mark Požlep
Igraju: Mark Požlep and Igor Feketija
Dramaturgija i video: Jure Novak
Scenografija: Meta Grgurevič
Kostimografija: Dajana Ljubičić
Oblikovanje svjetla i tehničko vodstvo: Grega Mohoročič
Izvršna producentica i fotografije: Barbara Poček

Prije dvije godine Marko Požlep kao vizualni umjetnik krenuo je na prvi pogled čudnu turneju: s pijanistom Igorom Feketijem po staračkim domovima u državama bivše Jugoslavije. Korisnicima domova-umirovljenicima izvodili su niz jugoslavenskih glazbenih hitova iz 50tih i 60tih godina.
Čudnije od raja dokumentarni je performans; nešto između koncerta, putopisa i druženja. Predstava govori o starenju, zajedničkim i osobnim sudbinama, o ponovnom uspostavljanju razrušenih odnosa u zajednici. Govori o generaciji koja je u zajedničkoj državi proživjela cijeli životni vijek i onima koji su u Jugoslaviji živjeli samo u ranoj dobi. O čovjeku i njegovoj vječnoj želji za promjenom, nevjerojatnoj sposobnosti za izgradnjom i napredovanjem ali i razaranjem. Govori o Marku i svima nama. Čudnije od raja jedinstvena je prilika za susret s karizmatičnim Markom i njegovim originalnim i hrabrim projektom!
Gledališče Glej


Požlepov projekt Čudnije o raja sadržajno i estetski doprinosi razumijevanju procesa društvenog (i utopijskog) gubitka jugoslavenske kulturne memorije.
Rok Bozovičar i Anja Lobnik
Radio Študent


______________________________________________________
Cijene ulaznica:
SUBOTA, PONEDJELJAK
Othello: nezakonita liturgija 50 kn
NEDJELJA
To nismo mi, to je samo staklo 30 kn
Krojcerova sonata 30 kn
(zajednička nedjeljna ulaznica za oba programa 50 kn - nije u rezervaciji)
UTORAK
Čudnije od raja 30 kn

Za ostale programe ulaz je slobodan

Ulaznica za cijelu reviju/akreditacija 100 kn (nije u rezervaciji)
Prodaja ulaznica na blagajni Kazališta lutaka Zadar sat vremena prije izvedbe.
Studenti i umirovljenici ostvaruju 20% popusta.

Producent: Juraj Aras
Tehnički direktor: Mate Petričević
Realizacija: Samanta Stepčić, Zrinka Džoić, Stanislava Nikolić Aras, Frane Papić, Mate Petričević, Juraj Aras, Bojan Gagić, Mario Pućić, Nenad Pepić, Fe
Kolaž na naslovnici Marijana X Jakelić
Dizajn: Martina Sikirić

Program je realiziran uz podršku Grada Zadra, Zadarske županije i Ministarstva kulture RH.
Medijska podrška: Radio 057, HRT studio Zadar, Zadarski.hr, Zadarski list, e - zadar