KAŠTANKA - premijera za uzvanike
A.P. Čehov KAŠTANKA Redateljica i adaptatorica dramatizacije: Vjera Vidov Asistentica redateljice: Sara Lustig Autorica dramatizacije: Petra Mrduljaš Scenografkinja, kostimografkinja i oblikovateljica lutaka: Natalija Burnos Asistent oblikovateljice lutaka: Krešimir Tomac Skladatelj: Igor Karlić Oblikovatelj svjetla: Frane Papić Kaštanka : Sara lustig Luka Aleksandrič / Ivan Ivanič : Dominik Karakašić Fjodor Timofejič : Irena Bausović Monsieur Georges : Goran Vučko Ispicijent: Tomislav Pintarić / Radojka Kozulić Šef tehnike: Mladen Vlainić / Zlatko Vidaković Izrada lutaka: Natalija Burnos Majstor tona: Mario Nađ / Mate Pteričević Majstor rasvjete: Damir Gvojić / Frane Papić Majstor pozornice: Dario Pšihistal / Robert Košta Rekviziter: Danijel Dumenčić Garderobijerka: Vanda Grba / Nataša Perović Tehnička realizacija : Dario Pšihistal, Vanda Grba, Darko Petković, Nataša Perović, Dragan Sinovčić, Marijan Nižić, Robert Košta Dizajn plakata: Natalija Burnos Fotografije: Iva Perinčić Čovjekov najvjerniji prijatelj Kaštanka je jedna od najslavnijih Čehovljevih kratkih priča i odlikuje se glavnim kvalitetama koje obilježavaju i ostatak njegova opusa, a to su prvenstveno duboko razumijevanje ljudske psihe i atmosfera koja čitatelja neodoljivo uvlači u Rusiju na prijelazu iz devetnaestoga u dvadeseto stoljeće. Kaštanka je doista obilježena snažnim ruskim koloritom, ali istodobno je i univerzalna pripovijest o ljubavi, odanosti i odgovornosti. Čehov je slavan satiričar društva, a u ovoj priči bespoštedno prikazuje ljudske slabosti iz vizure čovjekova najboljeg prijatelja: psa. Kroz oči kujice Kaštanke ljudski svijet nazire se u punini svoje bijede, ispraznih nastojanja i slabosti. Pas ne osuđuje. Pas se vodi svojim elementarnim nagonima. Treba hranu i toplinu, ali i ljubav. Upravo zato što promatra ljude kroz prizmu potrage za ljubavlju, čitatelja/gledatelja izaziva da se zapita koliko je čovjek ljubavi sposoban pružiti i kakvim se sve izgovorima služi kada je njegova ljubav manjkava. Kaštankin svijet prvenstveno je svijet mirisa (mirisa piljevine, blata, čaja, votke, mesa), ali najvažniji orijentir njezina postojanja je gazda. On je središte njezina svijeta, izvor sigurnosti i pripadnosti. Za to se psić odužuje bezrezervnom ljubavi koja jednako strpljivo prihvaća i milovanja i udarce, i tepanje i psovke. Kada se izgubi i na koncu udomaći kod novoga „gazde“, cirkusanta koji nastupa s uvježbanim životinjama, Kaštanka će se naći u dvojbi: je li bolji gazda koji te ne tuče i hrani, ali uvjetuje svoju ljubav, ili je bolji grub, nepredvidljiv i nepouzdan gospodar koji te voli bezuvjetno, ali „na svoj način“. Dvojba je to u kojoj se nijedan čovjek ne bi volio naći, a Čehov traži da porazmislimo u čemu smo gori od psa, trebamo li se katkad ugledati u pseću ljubav ili ipak prestati ljubavlju nazivati široku paletu odnosa temeljenih na patnji i neslobodi.
OBAVIJEST ZA POLAZNIKE DRAMSKO- LUTKARSKE RADIONICE DONATOLINA 1
Roditeljski sastanak za dosadašnje polaznike i novo upisane članove "Donatoline 1" održati će se u Kazalištu 28.09.2017. u 19:30h. Voditeljice: Irena Bausović i Anđela Ćurković-Petković
POČETAK SEZONE 2017/2018
Dragi naši ljubitelji kazališta početkom nove školske godine Kazalište lutaka Zadar ponovno otvara svoja vrata za svu svoju vjernu publiku! Ove sezone očekuju vas četiri premijere, dvije obnove te više repriznih predstava. Posebno nam je zadovoljstvo najaviti program Večernje scene za odrasle, koji će se održavati jedan četvrtak u mjesecu u večernjem terminu. Prva premijera očekuje Vas već 15.09. predstavom „Kaštanka“ u režiji Vjere Vidov predviđena za više razrede osnovnih škola te dobnu skupinu srednjih škola. Predstava je nastala prema motivima Čehovljeve pripovijesti o kujici Kaštanki koja vjerno slijedi svoga razdražljivog i grubog gospodara sve dok se jednoga dana, uplašena, ne izgubi na ulici, gdje je pronađe uglađen gospodin koji je uvede u svoj dom. Odmah nakon toga, 21.09. slijedi premijera predstave „Pale sam na svijetu“ za najmlađu publiku. Prema priči Jensa Sigsgaarda a u režiji Petra Vujačića donosimo vam priču o razlici između samoće i osamljenosti, o snu u kojem se sazrijeva i uči o strahu. Za blagdansko ozračje prosinca u pripremi je predstava u režiji Milene Dundov „Dobri div“. Ova topla predstava o najneurednijem divu u gradu uči naše najmlađe o sreći i mnogim oblicima u kojima se ona pojavljuje. Posljednja premijerna predstava očekuje vas u ožujku, kada će u režiji Ane Prolić biti uprizorena predstava „Nikome pravo“. Predstava nastala prema motivima narodne priče, govori o našoj želji da udovoljimo okolini, pa i cijelome svijetu, sve kako bi bili prihvaćeni. No taj trud ponekad nema smisla, jer kako god okrenuli, nekomu neće biti pravo. Uz premijere pripremili smo obnove predstava „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ te višestruko nagrađivanog „Genijalnog genija“. Za svaki mjesec pripremili smo i cikluse naših rado gledanih predstava, tako će naša publika moći ponovno pogledati: „Juhu od bundeve“, „Karlsona s krova“, „Zvjezdicu“, „Pinokia“, „Otočićiće“, „Ivicu i Maricu“. Sve obavijesti o planiranim ciklusima vrtići i škole dobivati će putem maila, a raspored predstava možete pratiti na našoj službenoj stranici www.klz.hr. Veselimo se novoj sezoni i Vašem dolasku!
"NOSI SE" TEATRO VERRDI REVIJA 2017.g. od 26.08-29.08.2017.
Uzdrmati, pročistiti, ushititi, zamisliti, razgaliti, nasmijati, razigrati - oživjeti maštu, osjećaj, oživjeti stav! Suprotstaviti se - strahu, zlovolji, indiferentnosti, mržnji! Razviti - ljubav, solidarnost, otpor prema konformizmu! NOSI SE je revija Teatra VeRRdi. Prvi NOSI SE bio je 2016. godine. Svrha ove revije nije samo predstavljanje publici nego i jačanje mreže idejno i stilski kompatibilnih organizacija na jednom mjestu kako bi u kratko vrijeme promatrali, otvarali i dogovarali mogućnosti suradnje, a istovremeno obogatili kulturni sadržaj grada. Uz Monoplay, festival plesnih sola umjetničkih organizacija 21:21 i Zadarskog plesnog ansambla, revija NOSI SE čini veliki tjedan nedresirane umjetnosti, terminski se vezuje uz kraj kolovoza i time zaokružuje jedan interesno i koncepcijski blizak izraz.PROGRAM: SUBOTA, 26. 8. i PONEDJELJAK 28. 8. u 21.30h Crkva Sv. Dominika Teatro VeRRdi William Shakespeare Othello: nezakonita liturgija Režija i dramaturgija: Zlatko Paković Igraju: Hrvojka Begović, Juraj Aras, Zlatko Paković i Vilim Matula (iz off-a) Krajnje je vrijeme da govorimo o onome što inače ostaje prikriveno sentimentalnim razlozima Othellove ljubomore! Othello, naime, ne stradava od ljubomore, kako se to uobičajeno uzima. On hoće biti ljubomoran, da se ne bi suočio s istinom da sam nije ništa drugo do javna kurva u generalskoj uniformi Venecije. On je konvertit, ali i kolaboracionist. Ljubomora je samo iracionalni, nesvjesni poriv kojim rukovode duboko potisnuti socijalni i politički razlozi, inkarnirani u Othellove emocije i u Othellovu čulnost. Pred nama je, dakle, velika priča o ideološkom dresiranju čulnosti i emocionalnosti čovjeka. Nešto je trulo u ljubavi koju smo svikli da ljubimo! Zlatko Paković Othella kakav se igrao u Zadru, sasvim smo sigurni, nigdje dosad niste vidjeli, ni na filmu, ni u teatru. I to ne samo zbog nekih dijelova. A ne, ova predstava je cijela drukčija, od početka do kraja. Puno je toga, osim osjećaja, aktualno i danas, od relacija islam - kršćanstvo, izbjeglica i migranata, nasilja nad ženama… I ono što Shakespeare nije pitao, upitao je Paković. Van didaskalija i, što bismo rekli, kontra regule. Marija Knežević Zadarski list ______________________________________________________ NEDJELJA, 27. 8. u 20.45h Velika dvorana KLZ RUPER i Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar, Kultura promjene i Teatar &TD Ivana Sajko: To nismo mi, to je samo staklo Autori predstave: Franka Perković, Ivan Penović i Saša Božić Igraju: Tena Nemet Brankov, Tina Orlandini, Matija Čigir, Bernard Tomić i Ivan Penović Scena i kostimi: Zdravka Ivandija Kirigin Oblikovatelj svjetla: Elvis Butković Producent: Danijel Popović Tekst To nismo mi, to je samo staklo obuhvaća posljedice, odnosno valove ekonomske krize koji su iza sebe ostavili golemu hrpu ničega, uznemirenje koje je proizvelo bezbroj pitanja koja ne daju odgovore, nego čuđenje, a potom alijenaciju od društva i alijenaciju društva samoga. Takve promijene u ravnoteži prošlosti kao ostavštine i budućnosti kao mladenačkog potencijala najviše se očituju na razini obitelji, odnosno odnosu djece i njihovih roditelja te okoline koja ih definira. Kako objasniti (ne)postojanje međugeneracijskog jaza? Zašto više ne gledamo vijesti? Ili ih doživljavamo kao reality show? Tko je uopće ta Bonnie i tko je uopće taj Clyde i zašto nisu odigrali pametnije? Kako pravilno upotrijebiti siromašnog čovjeka? Zašto sve više i više ljudi ostaje u krevetu? Mi bismo trebali znati, jer ipak mi, mi smo budućnost ove zemlje. Ivan Penović Ivana Sajko tekstom To nismo mi, to je samo staklo (2011.) izvodi na svjetlost pozornice protagoniste potpuno zgnječene samosvijesti, s jednako beskrajnom rupom u novčaniku i simetričnim osjećajem da će zauvijek ostati samo anonimni laboratorijski miševi neke okrutno ravnodušne civilizacijske kutije, iznutra trule – izvana prepune raskošnih izloga i reklama za još više trošenja. I u Tokiju i u Zagrebu, likovi pucaju od bijesa. Štoviše, likovi Ivane Sajko citatno preuzimaju rafalnu paljbu dokumentarnih američkih kriminalaca po imenu Bonnie i Clyde (poznatih u filmskoj verziji), dok gospodin Merde vodi osoban rat sa svijetom kapitalizma. Što smo više u 21. stoljeću, sve je više “malih” terorističkih obračuna s velikim nasiljem političke obespravljenosti. Nataša Govedić Novi list ______________________________________________________ NEDJELJA, 27. 8. u 21.45h Velika dvorana KLZ Teatar Kabare Tuzla L. N. Tolstoj: Krojcerova sonata monodrama u izvedbi Vlade Keroševića Režija: Nebojša Bradić Tokom jednog intimističkog i klaustrofobičnog putovanja vlakom događa se jedna neobična i neočekivana ispovjest: kombinacija mračne pameti, želje, opsesije, seksualne frustracije i osvetničke ljubomore. Otkrijte s nama zašto je originalna Tolstojeva novela bila zabranjena za javno objavljivanje istovremeno u Rusiji i Americi. Nebojša Bradić Krojcerova sonata Lava Tolstoja u izvedbi Vlade Keroševića teatarska je poslastica koja se rijetko sreće u današnjim teatrima. Ljubav, sreća, ljubomora, žudnja i sumnja vješto su isprepletene u dramskom komadu, koji maestralno, šarmantno, ponekad i groteskno igra doajen tuzlanskog, bosanskohercegovačkog i ex yu teatarskog đira Vlado Kerošević. Magazin Festival ______________________________________________________ PONEDJELJAK, 28. 8. u 20.45h Ispred ulaza u KLZ i u radionici KLZ Teatro VeRRdi Vjera Vidov Umjetnički rad prema motivima Djevojčice sa šibicama work in progress Suradnici na projektu: Petra Mrduljaš, Goran Škofić i Bojan Gagić Djevojčica sa šibicama, 1845g. Danska. Djevojčica koja je prisiljena na Staru godinu po žestokoj studeni prodavati šibice postala je tako univerzalna opomena o strašnim posljedicama nehaja prema najslabijim karikama u društvu. Ljudi koji u Andersenovoj pripovijesti propuste od djevojčice kupiti šibice, ne postupaju tako iz zlih namjera nego iz vrlo prosjećne ravnodušnosti, tako da djevojčica koju će ujutro pronaći mrtvu djeluje kao gorak podsjetnik na veliko zlo kojega dovodi akumulacija niza malih i načelno oprostivih ljudskih slabosti. Naš svijet je uvijek negdje drugdje, u metafizičkoj ili umjetničkoj onostranosti, u eteričnoj zemlji vilenjaka. Tako mala prodavačica šibica zapravo ne pripada prljavoj uličici u kojoj će se smrznuti, nego u blistav svijet u koji je odvodi pokojna majka. A površni, bezbrižni i nehajni ljudi koji će je ujutro pronaći mrtvu, nikad neće pojmiti nebeske vizije koje su djevojčicu otpratile u smrt, nego vide samo praznu ljušturu njezina duha koji se vratio svome istinskome domu. Petra Mrduljaš ______________________________________________________ UTORAK, 29. 8. u 20.30h dvorište KLZ Bojan Gagić Možda je ovo moj grad promocija knjige u izdanju studija Artless moderatorica: Stanislava Nikolić Aras Možda je ovo moj grad je zbirka kratkih poetskih zapisa multimedijalnog umjetnika Bojana Gagića nastalih u razdoblju od 1987. do danas, povremeno objavljivanih u časopisima Quorum, Zarez i Fantom slobode. Iako se Gagić u svom stvaralačkom radu ponajviše bavi zvukom i prostorom, čitav niz godina u pojedinim situacijama, odabire riječ kao sredstvo izražavanja. Upravo je iz tih povremenih izleta u svijet literarnog nastalo njegovo prvo knjiško izdanje koje objedinjuje odabrane kratke zapise, nastajale nesustavno i neplanirano u razdoblju od tridesetak godina. U svojim zapisima ocrtava različite doživljaje sebe, okoline i društva, bliskih osoba i stranaca, prošlosti i sadašnjosti, bilježeći, među ostalim, urbane slike post-socijalizma, slike s putovanja, odrastanje i čekanje, ali i usputnu poeziju. U skladu s multidisciplinarnošću svoga pristupa umjetnosti i stvarnosti, Gagić zapisima pridružuje i niz autorskih, crno-bijelih fotografija, koje podcrtavaju i zaokružuju postavljeni ambijent zapisa. Booksa klub Sve što moj prijatelj Bojan Gagić radi kao umjetnik uvijek je umjetnost, neposredna i nepretenciozna. Čisti je užitak predstaviti ga u Zadru i kao zapisničara - jer on za sebe neće reći da je pisac. Juraj Aras ______________________________________________________ UTORAK, 29. 8. u 21.30h Velika dvorana KLZ Gledališče Glej Ljubljana Čudnije od raja Koncept: Mark Požlep Igraju: Mark Požlep and Igor Feketija Dramaturgija i video: Jure Novak Scenografija: Meta Grgurevič Kostimografija: Dajana Ljubičić Oblikovanje svjetla i tehničko vodstvo: Grega Mohoročič Izvršna producentica i fotografije: Barbara Poček Prije dvije godine Marko Požlep kao vizualni umjetnik krenuo je na prvi pogled čudnu turneju: s pijanistom Igorom Feketijem po staračkim domovima u državama bivše Jugoslavije. Korisnicima domova-umirovljenicima izvodili su niz jugoslavenskih glazbenih hitova iz 50tih i 60tih godina. Čudnije od raja dokumentarni je performans; nešto između koncerta, putopisa i druženja. Predstava govori o starenju, zajedničkim i osobnim sudbinama, o ponovnom uspostavljanju razrušenih odnosa u zajednici. Govori o generaciji koja je u zajedničkoj državi proživjela cijeli životni vijek i onima koji su u Jugoslaviji živjeli samo u ranoj dobi. O čovjeku i njegovoj vječnoj želji za promjenom, nevjerojatnoj sposobnosti za izgradnjom i napredovanjem ali i razaranjem. Govori o Marku i svima nama. Čudnije od raja jedinstvena je prilika za susret s karizmatičnim Markom i njegovim originalnim i hrabrim projektom! Gledališče Glej Požlepov projekt Čudnije o raja sadržajno i estetski doprinosi razumijevanju procesa društvenog (i utopijskog) gubitka jugoslavenske kulturne memorije. Rok Bozovičar i Anja Lobnik Radio Študent ______________________________________________________ Cijene ulaznica: SUBOTA, PONEDJELJAK Othello: nezakonita liturgija 50 kn NEDJELJA To nismo mi, to je samo staklo 30 kn Krojcerova sonata 30 kn (zajednička nedjeljna ulaznica za oba programa 50 kn - nije u rezervaciji) UTORAK Čudnije od raja 30 kn Za ostale programe ulaz je slobodan Ulaznica za cijelu reviju/akreditacija 100 kn (nije u rezervaciji) Prodaja ulaznica na blagajni Kazališta lutaka Zadar sat vremena prije izvedbe. Studenti i umirovljenici ostvaruju 20% popusta. Producent: Juraj Aras Tehnički direktor: Mate Petričević Realizacija: Samanta Stepčić, Zrinka Džoić, Stanislava Nikolić Aras, Frane Papić, Mate Petričević, Juraj Aras, Bojan Gagić, Mario Pućić, Nenad Pepić, Fe Kolaž na naslovnici Marijana X Jakelić Dizajn: Martina Sikirić Program je realiziran uz podršku Grada Zadra, Zadarske županije i Ministarstva kulture RH. Medijska podrška: Radio 057, HRT studio Zadar, Zadarski.hr, Zadarski list, e - zadar
Premijera "AUUUDICIJA" - Donatolina 2
Dana 21.06.2017.g. u 19 h velika dvorana Kazališta lutaka. Svatko, bar jednom u životu, dobije priliku kako bi zablistao i pokazao sve svoje talente i umijeća. No, uvijek ostaje na nama hoćemo li tu priliku iskoristiti! Što se dogodi kad u istu dvoranu stavimo svjetski priznatog redatelja i mnoštvo (ne)talentiranih kandidata? Može li se ego staviti na stranu i u svakome prepoznati neka kvaliteta? Što su kandidati doživjeli na audiciji? Kakvu je ulogu odigrala produkcija i tehnika? Preostaje vam da vidite na završnoj predstavi Donatoline 2 pod nazivom AUUUDICIJA, zajedničkim autorskim projektom koji u prvi plan stavlja prijateljstvo i međusobno uvažavanje, nastao pod voditeljstvom Vjere Vidov i Dominika Karakašića.
Premijera "Snjeguljica" - Donatolina 1
Nakon vrijednog i napornog rada polaznici dramsko lutkarske radionice „Donatolina 1“ uz voditeljice Anđelu Ćurković Petković i Irenu Bausović za vas su pripremili novu predstavu pod nazivom „Snjeguljica“. Priču o Snjeguljici, lijepoj i dobroj djevojci, njenoj taštoj i okrutnoj maćehi i njenim prijateljima patuljcima poznajemo svi. Mi smo tu priču malo promijenili, proširili i zaigrali na malo drugačiji način. Dođite zato, u ponedjeljak 19.lipnja u Kazalište lutaka Zadar, u 18.30h i pogledajte novu i drugačiju Snjeguljicu u izvedbi naših vrijednih polaznika Donatoline 1. Ulaznice 20 kn.
Kazališni ansambl "KRUPKA" Češka
Kazališni ansambl "KRUPKA", Češka u organizaciji udruge OKO JADRANA. Predstava: "Neka žive mrtvaci!" četvrtak 8.6.2017 u 20.00 sati, Mala dvorana Kazališta lutaka
NAGRADE I OBRAZLOŽENJA NAGRADA 26. SLUK-a
NAGRADE I OBRAZLOŽENJA NAGRADA 26. SLUK-a ŽIRI U SASTAVU: Jasminka Mesarić – predsjednica Robert Raponja Olga Vujović Nakon što je dramaturginja Ana Prolić izabrala osam predstava za natjecateljski dio programa ovogodišnjeg, 26.Susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske i nakon što je iz tehničkih razloga došlo do promjene u predloženom programu, stručni žiri je odgledao sve predstave i odlučio o nagradama kako slijedi: 1. Kostimom koji nije samo odjeća već vrlo značajan doprinos u oblikovanju karaktera i životnim promjenama glavnog lika Veljka, Dunja Vuković ponudila je novo poimanje kostima u lutkarskom promišljanju predstave. NAGRADA ZA NAJBOLJU KOSTIMOGRAFIJU DODJELJUJE SE DUNJI VUKOVIĆ ZA PREDSTAVU „S RAZLOGOM“ U IZVEDBI KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC U KOPRODUKCIJI S LOFTOM. 2. Originalna glazba Igora Karlića otvara začudne svjetove čovjekove nutrine, uspostavlja sklad i daje posebnost scenskom zbivanju u predstavi „Nevidljiva“. NAGRADA ZA NAJBOLJU GLAZBU DODJELJUJE SE IGORU KARLIĆU ZA GLAZBU U PREDSTAVI „NEVIDLJIVA“, KAZALIŠTA VIROVITICA I KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR 3. Oblikovanjem svjetla, a još više mraka Tamara Kučinović i Lucijan Roki izazivaju strepnju kod publike za sudbine glavnih junaka. Bogata igra svjetlosnih efekata označava redateljsku koncepciju Nikole Zavišića, te uz podršku cijelog ansambla koji su nevidljivo-vidljivi u tako oblikovanom svijetu rasvjeta postaje upečatljiv dio predstave. NAGRADU ZA OBLIKOVANJE SVJETLA DOBIVAJU TAMARA KUČINOVIĆ I LUCIJAN ROKI ZA PREDSTAVU „UKRADENO SUNCE“ U IZVEDBI GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA SPLIT I NIKOLA ZAVIŠIĆ ZA PREDSTAVU „NEVIDLJIVA“ KAZALIŠTA VIROVITICA I KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR . 4. Prijenos iz jednog medija u drugi, iz dva D u tri D ne mora biti uvijek uspješan. No prijelaz iz slikovnice u lutkarsku kazališnu predstavu uspjelo je Draženu Jerabeku. NAGRADU ZA NAJBOLJU KREACIJU LUTAKA I MASKI DOBIVA DRAŽEN JERABEK ZA PREDSTAVU „NIJE ME STRAH“ U IZVEDBI DJEČJEG KAZALIŠTA BRANKA MIHALJEVIĆA U OSIJEKU. 5. Korištenjem prirodnih materijala, te povezivanjem konkretnog i metaforičnog, scenografkinja Alena Pavlović oblikovala je autentičan scenski svijet šume. NAGRADA ZA NAJBOLJU SCENOGRAFIJU DODJELJUJE SE ALENI PAVLOVIĆ ZA PREDSTAVU“ UKRADENO SUNCE“ GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA SPLIT. 6. Toplo, duhovito, iskričavo, dirljivo samo su neki od pridjeva koji su nam se nametali dok smo gledali predstavu „Male priče o nestašnoj Sonji“, koju je prema motivima ruske priče Andreja Usačeva adaptirala i dramatizirala Ljudmila Fedorova. Ova priča o ljubavi i prijateljstvu između psa i čovjeka ispričana scenskim vokabularom ansambla Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca nikoga ne će ostaviti ravnodušnim stoga NAGRADU ZA NAJBOLJU ADAPTACIJU TEKSTA DODJELJUJEMO LJUDMILI FEDOROVOJ 7. Iako vrlo mlad Dominik Karakašić svom liku najboljeg, nevidljivog, izmaštanog prijatelja usamljenom Mališanu dao je toplinu, mudrost, lakoću animacije, glumačke interpretacije kojom i gledateljima postaje bliski prijatelj. I zato NAGRADU ZA NAJBOLJU GLUMU-ANIMACIJU DODJELJUJEMO DOMINIKU KARAKAŠIĆU ZA ULOGU KARLSONU U PREDSTAVI KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR „KARLSON S KROVA“ 8. Svakom porom svoga bića glavni protagonist predstave Male priče o nestašnoj Sonji zrcali sa scene za iskrenu zabrinutost za svoju nestalu ,nestašnu kujicu Sonju.Potraga za Sonjom u interptretaciji Giullia Settima dobija bogato i sadržajno značenje. Giullio zadivljuje, kako vještinom animacije tako i sposobnošću glumačke interpretacije. Stoga, za dvostruku ulogu psa i čovjeka, glumca i animatora jednom nagradom nagrađujemo NAJBOLJU GLUMU-ANIMACIJU GIULLIA SETTIMA U PREDSTAVI „MALE PRIČE O NESTAŠNOJ SONJI“, GRADSKOG KAZALIŠTA ZORIN DOM IZ KARLOVCA. 9. Otevši se kontroli žiri se odlučio dodjeliti i treću nagradu u ovoj kategoriji, i to s razlogom. NAGRADU ZA NAJBOLJU GLUMU-ANIMACIJU DODJELJUJEMO MARIJU JAKŠIĆU, PETRU ATANASOSKOM I BRUNU KONTRECU ZA ULOGU VELJKA U PREDSTAVI“ S RAZLOGOM“ KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC I LOFT-a 10. Kristina Fančović je svojom postojanošću, prisutnošću i scenskom uvjerljivošću pokazala ljudsku dimenziju životinjskog lika i govora bez artikuliranih rječi. NAGRADU ZA NAJBOLJU ANIMACIJU-GLUMU (ženska uloga) DOBIVA KRISTINA FANČOVIĆ ZA ULOGU MAČKA U PREDSTAVI „NIJE ME STRAH“ U IZVEDBI DJEČJEG KAZALIŠTA BRANKA MIHALJEVIĆA U OSIJEKU 11. Najvjerojatnije je glumcu najteže unijeti svježinu i upečatljivost u ulogu koja je prije toga nebrojeno puta interpretirana u različitim verzijama. Da je moguće biti nova, drugačija, a opet vjerna očekivanom predlošku uvjerila nas je Andrea Špindel svojom izvedbom Pipi u predstavi „Pipi Duga Čarapa“. Stoga NAGRADU ZA NAJBOLJU ANIMACIJU-GLUMU DOBIVA ANDREA ŠPINDEL ZA ULOGU PIPI U PREDSTAVI“ PIPI DUGA ČARAPA“, GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA RIJEKA. 12. Posebno priznanje 26.SLUKA dodjeljuje se glumici Kazališta lutaka Zadar, Sanji Zalović za suradnju pri animaciji likova koji bez nje ne bi tako sjajno scenski funkcionirali (Mališan, Karlson, pas, lopov), a u predstavi „Karlson s krova“. 13. Postići jednostavnost najveće je umijeće, a biti redateljski konkretan, omogućiti glumcima da budu uvjerljivi, igrivi i emotivni, atributi su vrsne režije, koja u svakom svom segmentu afirmira priču i potiče vrhunske estetske vrijednosti. Sve navedeno s lakoćom je uspjela postići Ljudmila Fedorova režirajući predstavu „Karlson s krova“ u izvedbi Kazališta lutaka Zadar, stoga NAGRADU ZA NAJBOLJU REŽIJU DOBIVA LJUDMILA FEDOROVA 14. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini ide onom kazalištu koje je spremno prepoznati potrebu za novim, inspirativnim tekstovima, odabrati autorsku ekipu koja je sposobna osmisliti lutkarsku dramatizaciju i preobrazbu likova u lutkarski medij, te omogućiti svojem ansamblu da do maksimuma razvije vlastitu kreativnost.Uvažavajući navedene elemente žiri dodjeljuje NAGRADU ZA NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI PREDSTAVI „KARLSON S KROVA“ KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR. 15. Zahvaljujući predstavama u kojima je likovnost bila izuzetno dobro osmišljena nije bilo lako donijeti odluku kojoj predstavi dodjeliti Nagradu "Branko Stojaković" za ukupnu likovnost predstave. Neustrašivi članovi žirija odlučili su nagradom Branko Stojaković ovjenčati predstavu „NIJE ME STRAH“. ODLUKA I OBRAZLOŽENJE DJEČJEG ŽIRIJA Bodovanjem svakog segmenta predstave dječji žiri u sastavu Ana Ivković, Lucija Marcelić, Tonka Marfat, Iva Prgić i Luka Nešović donio je odluku da Nagrada dječjeg prosudbenog odbora 26-og SLUKA u Zadru dobiva predstava „Karlson s krova“. OBRAZLOŽENJE: -Uigranost i lakoća animacije i glume čitavog ansambla - Priča je tekla glatko bez zastoja i padova u intepretaciji - Animacija koja lutki daje karakter - Dosljednost u intepretiranju likova na sceni - Predstava je namjenjena za svaku dob - Humor predstave je dignut na višu razinu - Domišljatost kroz lutkarsku i glumačku igru primjer toga su dvije lutkice lopova koji vrlo domišljato rješavaju situaciju ulaska dvoje glumaca u dimnjak - Usklađenost živih glumaca i lutaka na sceni - Glazba i songovi su u funkciji predstave - Scenografija je više funkcionalna - Visoka razina dinamičnosti kroz cijelu predstavu - Izražen scenski pokret
dječji zbor TINTILINIĆ- završni koncert
Polaznici dječjeg zbora TINTILINIĆ dana 30. svibnja u velikoj dvorani sa početkom u 19 h održati će svoj završni koncert. Posljednji nastup ove sezone u kojem će pokazati sve što su kroz ovu godinu naučili i pripremili uz stručno vodstvo Davora Grzunova. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
26. SUSRET LUTKARA I LUTKARSKIH KAZALIŠTA - SLUK
Sve informacije i kompletan program za Sluk 2017.g. možete pronaći na našim službenim stranicama na: http://www.klz.hr/sluk-2017
