Večernja scena - NAŠ RAZRED - polaznici Akademije dramske umjetnosti -Osijek
Redatelj: Jasmin Novljaković, doc.art. Asistent: Katica Šubarić, asisten Kostimi: Zdenka Lacina, predavač IGRAJU: Josipa Oršolić, Katarina Šestić, Lovorka Trdin, Zdenka Šustić, Antonia Mrkonjić, Mirna Oršolić, Marijan Josipović, Marko Capor, Gabrijel Perić i Lino Brozić Predstava je nastala u okviru kolegija Rad s partnerom (radnja) i uspješno je izvođena na ADU Zagreb, Marulićevim danima u Splitu i Međunarodnom kazališnom festivalu u Sibiu (Rumunjska). Tadeusz Słobodzianek NAŠ RAZRED Dana 10. srpnja 1941., za vrijeme njemačke okupacije, u slikovitom poljskom mjestašcu Jedwabno, smještenom usred prelijepih mazurskih jezera i šuma, dogodio se užasan zločin. Skupina mještana, Poljaka, zatvorila je skupinu svojih sumještana, Židova, u štagalj, polila ih kerozinom i žive spalila. Iako su istragu vodile poljske (komunističke) vlasti 1949. godine te strogo kaznile nekoliko počinitelja, a u razdoblju od 1960. do 1975. i njemačke, o užasnom se događaju šire počelo raspravljati tek 2000. godine kada je američko-poljski povjesničar Jan T. Gross objavio opsežnu monografiju znakovita naslova Susjedi. “Tada su se povjesničari bacili na posao, moralisti na moraliziranje, političari na kajanje ili proklinjanje. Zašto? Budući da je temeljni motiv na trenutke bijesne rasprave, rasprave golema dosega, bilo ustanovljenje krivnje. Krivnja, pak, u Poljskoj, zemlji koju je povijest osobito iskušavala, uvijek je dotad pripadala neprijateljima: Nijemcima, Rusima ili Šveđanima.” (Leonard Neuger) Rezultat je bio taj da je broj žrtava smanjen s Grossovih 1600 na nedvojbeno utvrđenih 340 i da se predsjednik Aleksandar Kwaśniewski, unatoč mnogobrojnim prosvjedima, u ime sunarodnjaka ispričao židovskom narodu, a jedino u čemu su se svi suglasili bilo je to da se zločin dogodio 10. srpnja 1941. u Jedwabnom. Sličnih je zločina, znamo, bilo i na našim stranama. U II. svjetskom, ali i posljednjem, koji smo ne baš sretno nazvali Domovinskim. Slično su tekle i rasprave, licitacije s brojkama, optužbe i protuoptužbe, isprike i njihova odbijanja. Krivnja je i u nas uvijek dosad pripadala isključivo neprijateljima. No, i mi smo počeli shvaćati da je ima i na nama. Naš razred je zato komad koji govori o konkretnom zločinu u mjestašcu Jedwabnom (iako ga autor nigdje ne spominje), ali i o svim zločinima u svim mjestima svijeta kojima su prolazili ratovi. Prolazili, a prolaze i danas. Tadeusz Słobodzianek (r. 1955. u Jenisejsku u Sibiru), poljski je dramatičar, dramaturg, kazališni redatelj i kritičar. Studirao je teatrologiju na Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu. Kao dramatičar debitirao je 1980. komadom za djecu Jesenska bajka u Kazalištu W. Bogusławskog u Kaliszu, kao redatelj Osmedejom Mirona Białoszewskog u Kazalištu lutaka u Białystoku. Suosnivač je Teatra Wierszalin koji istražuje umjetničku baštinu pograničja europske civilizacije, a na stanoviti način nastavlja poetike Grotowskog i Kantora. Posljednjih godina vodi varšavski Laboratorium Dramatu, značajno kazališno, istraživačko i edukativno središte, koje koristi dramu kao medij za izgradnju društvenoga dijaloga. Naš razred napisan je 2008., a praizveden 2009. u National Theatreu u Londonu. Poljska praizvedba održana je 2010. u varšavskom Teatru na Woli. Iste godine komad je osvojio najvažniju poljsku književnu nagradu Nike, kao prvi nagrađeni dramski tekst u dvadesetogodišnjoj povijesti toga prestižnog priznanja. (Mladen Martić)
PREMIJERA PREDSTAVE
Ana Prolić NIKOMU PRAVO (prema motivima narodne pripovijetke Svijetu se ne može ugoditi) Režija: Ana Prolić Suradnik u režiji: Juraj Aras Suradnik za scensku igru: Damir Klemenić Glazba i tekst songova: Mate Matišić Likovno oblikovanje: Sanja Mrša Vukman Kostimografija: Anita Goreta Oblikovanje svijetla: Frane Papić Oblikovanje tona: Mate Petričević Priču o premetanju po magarcu igraju: Juraj Aras – u ulozi magaraca/ tumača Sanja Zalović – u ulozi mame Dominik Karakašić – u ulozi sina Anđela Ćurković Petković - u ulogama: starica u napuštenom selu, zabrinuta građanka, djelatnica, graničar, aktivist Irena Bausović - u ulogama: starica u napuštenom selu, zabrinuta građanka, djelatnica, graničar, aktivist Tamara Šoletić – u ulogama: starica u napuštenom selu, zabrinuta građanka, djelatnica, graničar, aktivist Radojka Kozulić – u ulozi inspicijentice Robert Košta – u ulozi scenskog majstora Izrada scenografije: Robert Košta Izrada kostima: Nataša Perović Tehničar tona i rasvjete: Marin Bakmaz Stolar: Marijan Nižić Inspicijentica: Radojka Kozulić Majstor scene: Robert Košta Ovo je jako važna priča. Ovo je priča o tome kako je teško biti i ostati svoj. Ali i o tome kako je to moguće. Ovo je priča o slobodi. Ovo je i priča o tome kako je bitno čuti i poštovati tuđe mišljenje, ali i o tome kako valja sačuvati, obraniti i poštovati i svoje. Priča je ovo o tome kako postoji više načina putovanja na magarcu ( i s magarcem). I o tome da su svi načini jednako pravi (ili jednako krivi), ovisno iz kojega ih se kuta gleda. Dakle, priča o slobodi. Ovo je priča o tome kako je lako suditi i osuditi. I o tome kako je lako prihvatiti osudu. Dakle, o slobodi. Ovo je priča o mami, sinu, magarcu i njihovom putovanju kroz sela, gradove, polja. O putovanju zbog putovanja. O putovanju zbog iskustva. Ovo je priča i o muhama koje zuuuje, dosadne su i guraju svoj nos tamo gdje im nije mjesto. I o repu koji ih tjera. O repu koji brani od ugriza. Dakle, o slobodi. Ovo je jako važna priča. Nastalo prema motivima narodne priče, Nikome pravo govori o želji da se udovolji okolini, pa i „cijelome svijetu“, kako bi se zadobila tuđa naklonost, potvrda o ispravnosti, te stvorio osjećaj prihvaćenosti, pri čemu dolazi do potiskivanja i odbacivanja vlastitih želja i stavova, a u konačnici i same osobnosti. U vremenu u kojemu smo sa svih strana napadnuti agresivnim „odredbama“- kako treba izgledati, kako se ponašati, kako treba misliti, kako provoditi vrijeme, koju vrstu jogurta treba piti - a koje nastojimo ispuniti kako bi se - po tuđim mjerilima - ostvarili, bili uspješni i sretni, ukalupljeni, uklopljeni i potapšani po ramenu, valja se podsjetiti do koje mjere poništavamo sami sebe. Jer, kako god okrenuli, nekomu neće biti pravo. Ana Prolić
Svjetski dan lutkarstva 21.03.2018.g.
Ove godine domaćin je Grad Osijek i Umjetnička akademija u Osijeku gdje će se tim podom i u sklopu LUTKOKAZA u utorak 20.03.2018. u 17 sati – UAOS, (svečana dvorana) predstaviti knjiga Aloisa Tománeka Vrste lutaka. Hrvatsku poruku napisala je Teodora Vigato. Zaposlena na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja i predaje Lutkarstvo i scensku kulturu, Medijsku kulturu te Stariju hrvatsku književnost. Objavila je brojne radove iz teorije i povijesti lutkarstva te obradila različite teatrološke teme iz starije hrvatske književnosti. Svoja promišljanja o kazalištu lutaka objedinila je u knjigama Svi zadarski ginjoli i Mile Gatara i zadarsko lutkarstvo. Slogan ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana lutkarstva je “Zajedno stvaramo pokret!”
Program za obilježavanje Svjetskog dana kazališta za djecu i mlade i Svjetski dan lutkarstva
Polako se rastajemo od kratkih zimskih dana i pripremamo za doček dražeg nam - proljeća. Približavanje proljeća za nas u Kazalištu lutaka donosi još dva slavlja! 20. ožujka obilježava se Svjetski dan kazališta za djecu i mlade, a 21. ožujka slavimo Svjetski dan lutkarstva. I ove godine Kazalište lutaka Zadar pripremilo je prigodan program. U utorak, 20. ožujka u jutarnjim satima odigrat će se dvije predstave „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ za organizirane dolaske vrtića i škola, a u popodnevnim satima ugostit ćemo Udrugu za kulturu i umjetnost DRAMA PLUS s predstavom „Carevo novo ruho“ u režiji Vinka Radovčića za sve posjetitelje. Prije predstave predstaviti će se dječji zbor Kazališta lutaka Zadar „Tintilinić“ prigodnim kratkim programom, a nakon svih predstava sve mališane očekuje slatko iznenađenje. PROGRAM 20. ožujka 2018., utorak 9:30 „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ 11:00 „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ 18:00 Dječji zbor „Tintilinić“ 18:00 „Carevo novo ruho“ 21. ožujka 2018., srijeda 9:30 „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ 11:00 „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ Za predstavu „Carevo novo ruho“ karte se već mogu kupiti preko internet prodaje na: http://www.klz.hr/repertoar/ulaznice U privitku dostavljamo vam hrvatsku poruku za Svjetski dan kazališta za djecu i mlade koju je ove godine napisao Zoran Pongrašić
CAREVO NOVO RUHO gostovanje povodom Svjetskog dana kazališta za djecu i mlade
DRAMA PLUS Hans Christian Andersen CAREVO NOVO RUHO Redatelj: Vinko Radovčić Ova zanimljiva bajka u dramatizaciji Jadranke Bargh i režiji Vinka Radovčića u potpuno novoj adaptaciji začarat će vas bajkovitim kazališnim prizorima, a dio je autorskog projekta Drame plus pod nazivom „Lektira na sceni“. Postoje bajke s kojima smo odrasli i još uvijek odrastamo, koje nas određuju, bajke koje podučavaju i ocrtavaju gotovo neumoljivom točnošću naše sudbinske vertikale. Bajke stoje i postoje kao putokazi. Prošlo je više od stoljeća i pol otkako je Hans Christian Andersen, inspiriran španjolskim izvornikom iz 14. stoljeća napisao bajku Carevo novo ruho. U ovoj novoj dramatizaciji Jadranke Bargh Car je ujedno i Kralj, on je sve što poželi. Pa kao da je to važno u današnje vrijeme! Svejedno je, Car ili Kralj, zar ne? Isto tako, nije važno tko je sluga, a tko varalica! Nevažno je i koliko je ljudi stradalo u strašnom potresu u Carstvu, Kraljevstvu. Važno je, je li stigao novi katalog kupaćih kostima. Nije niti važno je li Car, Kralj sposoban voditi Carstvo, Kraljevstvo, niti je važno zna li tko je Michelangelo Buonarotti, a još manje poznaje li njegova djela. I, na kraju, nije važno je li Car, Kralj, glup ili pamaten, niti način na koji je zaradio novac za svoje ruho! Ma neka je on sit i neka ima najnovije ruho, lijepo, novo ruho, i neka se ništa ne mijenja........ A nama se, udobno zavaljenima u crvene baršunaste stolice gledališta, valja nadati do kraja predstave da postoji barem jedno iskreno dijete kojemu će se istina uspjeti oteti s usana. Koji će iskreno, iz sveg glasa, viknuti Caru i Kralju, narodu, publici, nama, vama, sebi, da primjećuje i zna što vidi, što čuje, što je osjetilo i što stalno i neumoljivo ćuti. Cara u predstavi igra Jakov Modrić, Caricu Lorena Gulam, Sluge i Varalice Nika Medić i Paula Kalcina, Carev i Kraljev Savjetnik je Ivan Kalcina, Dvorjani su Marija Harangozo i Teo Jerković, dok je iskreno dijete najmlađa polaznica Drame plus, Daniela Kalcina. Raskošnu kostimografiju potpisuje Anita Goreta koja se igrala raznim razdobljima te bila inspurirana istaknutim, poznatim i priznatim, zanimljivim povijesnim ličnostima- carevima, kraljevima koji su poznati po tome da su „veoma držali do svog ruha“. U kostimografskim elementima koristila je i motive krojeva Luja XIV. iz Francuske te englesku kraljicu Elizabetu I. koja je bila poznata po pretjeranom kičenju i prekrivanju gotovo cijele površine svoga tijela. Dvorjani, savjetnici i ostali, kostimografski su inspirirani Elizabetom Bathory, krvavom mađarskom groficom, Mozartom i ostalim slavnim povjesnim ličnostima. Scenografiju inspiriranu Viktorijanskim kazalištem potpisuje izraelski scenograf Luka Lang, a za odabir glazbe je zadužen sam redatelj predstave. Oblikovanje svjetla potpisuje Frane Papić, a oblikovanje tona Mate Petričević iz Kazališta lutaka Zadar. Predstava je namijenjena djeci uzrasta 7 +.
Večernja scena u veljači - PREOBRAŽAJ - polaznici Akademije dramske umjetnosti -Zagreb
Dana 22.02.2018.g. u 20 h u sklopu večernje scene polaznici ADU iz Zagreba izvesti će predstavu "PREOBRAŽAJ" . „Preobražaj“ je nastao kao ispit iz kolegija Režija IV na studiju Kazališne režije i radiofonije na Akademiji dramske umjetnosti u režiji Hrvoja Korbara, igraju Maruška Aras, Boris Barukčić, Marin Klišmanić, Iva Kraljević i Robert Španić. Predstava je nagrađena na 27. Međunarodnom festivalu kazališnih akademija u Brnu za razvoj originalnog kazališnog jezika. ADU, zimski semestar ak.god.2016/17. KAZALIŠNA REŽIJA I RADIOFONIJA Ispit iz Režije IV. Mentori: red.prof.art. Ozren Prohić doc.art. Tomislav Pavković Franz Kafka: Preobražaj Režija: Hrvoje Korbar, 3.god. BA Kazališne režije i radiofonije Glume: Maruška Aras, 1.god.MA Glume Boris Barukčić, 1.god.MA Glume Marin Klišmanić, 1.god.MA Glume Iva Kraljević, 1.god. MA Glume Robert Španić, 1.god.MA Glume Produkcija: Tajana Bakota, 1.god. MA Produkcije Scenski pokret: Nikolina Medak Oblikovanje svjetla: Ivan Lušičić, 2.god. MA Oblikovanja svjetla Mentor: doc.art. Deni Šesnić Scenografija: Iva Maria Jurić i Hana Grebenar Mentor: doc.art.Tanja Lacko Kostimografija: Lucija Smolčec, 2.god.MA Kostimografije Mentor: izv.prof.art. Irena Sušac Vizualni identitet: Nikolina Fužul, studij Dizajna Trailer: Filip Zadro, 1..god. MA FTV režije Frane Pamić, 2.god. MA Snimanja Kafkin Preobražaj drama je pojedinca, Gregora Samse, koji se jednog jutra iznenada u svom krevetu probudio kao kukac, ali i njegove uže obitelji, koja suočena sa stranim tijelom u svom svijetu, prestaje ispunjavati društvena očekivanja. Obitelj se otuđuje se od društva, ali u isto vrijeme nastavlja biti njegov dio skrivena iza društvenih maski. Kako bi preživjela obitelj mora odbaciti pojedinca koji je drugačiji i koji ne ispunjava njihova očekivanja. Preobrazba Gregora Samse u kukca znak je njegove neuklopljenost, njegovu nemogućnost da ispuni očekivanja obitelji i društva – preobrazbom Gregor Samsa postaje Drugo. Tijekom trajanja predstave niti jednom se ne izgovora da se Gregor pretvorio u kukca, ali ga obitelj tretira kao takvog. Ova predstava temeljena na motivima Kafkinog remek-djela odvija se oko ormara, prostora u kojem su skrivene tajne, gdje smo sigurni i sakriveni. Kafkin Preobražaj u ovoj je izvedbi i društvena drama sa jakim naglaskom na okrutnost obiteljskog života i čitavog društva.
Gostovanja KLZ kroz veljaču
Kroz najveseliji mjesec u godini Kazalište lutaka Zadar priprema brojna gostovanja. Započinjemo gostovanjem u HNK-u Šibenik gdje će mali Šibenčani kroz cijeli tjedan imati priliku pogledati našu nagrađivanu predstavu "Karlson s krova". Tjedan nakon sljede posjete vrtićima na terenu Zadarske županije s predstavama "Mali dinosaur" i "Ivica i Marica". Mjesec završavamo s dva ciklusa u KLZ za organizirani dolazak djece i učenika na predstave "Juha od bundeve" i "Čudnovate zgode šegrta Hlapića".
Revijalni program SUNCE NA POLUOTOKU 2018.g.
SUNCE NA POLUOTOKU 2018.g. Za vrijeme zimskih praznika predlažemo da obiteljsko druženje sa Vašim najmlađima nakon šetnje po gradu nastavite u Kazalištu lutaka. Ove godine za Vas smo pripremili reviju naših najgledanijih predstava. Revija SUNCE NA POLUOTOKU traje od 04.01.2018.g. do 14.01.2018.g. U četvrtak 04.01.2018.g. započinjemo s predstavom „JUHA OD BUNDEVE“ , slijedi predstava za najmlađu publiku „ZVJEZDICA “, u nedjelju 07.01.2018.g. u 11 h. U ponedjeljak 08.01.2018.g. u 18 h pogledajte predstavu „IVICA I MARICA“, a dana 10.01. 2018.g. u 18 h budite s nama uz predstavu „MAČAK U ČIZMAMA“ revijalni program nastavljamo u petak 12.01.2018.g. s našom najdugovječnijom predstavom „CRVENKAPICA“ u 18h. Revijalni program zatvaramo u nedjelju 14.01.2018.g. u 11 h s predstavom „TRI PRAŠČIĆA“. Ulaznice po cijeni od 25 kn mogu se rezervirati i kupiti na blagajni Kazališta , a i ove godine za sve posjetitelje nudimo i OBITELJSKI POPUST u vidu 1 gratis ulaznice nakon 3 kupljene, koji je moguće zatražiti na blagajni Kazališta. Popust ne vrijedi za karte kupljene preko on line prodaje. Termine predstava možete pogledati na http://www.klz.hr/raspored-predstava
Dragi naši posjetitelji,
Želimo Vam sretan Božić i novu 2018. godinu punu zdravlja, sreće i uspjeha. Djelatnici Kazališta lutaka Zadar
KAD – TAD , Umjetnička organizacija RUPER i Teatar &TD
Dana 14.12. u 20 h na večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar i u suradnji s ARTAKT festivalom predstavljamo kazališnu predstavu KAD - TAD, umjetničke organizacije RUPER i Teatra &TD Predstava Kad - tad nastala je u produkciji Umjetničke organizacije RUPER i Teatra &TD. Prati tri žene različite životne dobi koje, uslijed banalne svakodnevnice i potrebe za eskapizmom, upadaju u krizu raslojavanja vlastite egzistencije. Priča predstave rođena je u – cvjećarnici. Cvjećarnica na Trešnjevci, vlasnice Ide Jurjević. Ona je prije dvadesetak godina završila dramaturgiju i godinama je skupljala crtice iz života ljudi koji su dolazili kupiti cvijeće. U ovoj ženskoj predstavi najjače pogađa originalni tekst, autorsko djelo redateljice Marine Pejnović, dramaturginje Ide Jurjević i triju glumica Mije Biondić, Nataše Kopeč i Ivane Krizmanić, njihove maestralne interpretacije likova i istančani portreti tih žena. Tekst nije ni feministički niti aktivistički, on ne poziva na bunt niti na buđenje. On je vrlo osoban, potresan i duhovit na gorak način te dijagnosticira stanje duha i daje dijagnozu psihe koja se raspada i života koji su već u komadima. Trajanje / 80 min. Cijena ulaznice 30 kn. Broj mjesta je ograničen, rezervacije ulaznica na 099-4951-499. više informacija www.teatroverrdi.eu http://www.kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2470 https://www.tportal.hr/kultura/clanak/potresna-i-dirljiva-zenska-predstava-nastala-prema-crticama-iz-cvjecarnice-ide-jurjevic-20171129 http://itd.sczg.hr/events/kad-tad/
